Za razliku od matične banke u Italiji koja je u tijeku dokapitalizacije zbog loših kreditnih plasmana, UniCredit Slovenija ima dovoljno kapitala, ali se susreće s problemom pada prihoda. U Sloveniji je naš koeficijent kapitala vrlo visok, 16,52 posto, a to je signal sigurnosti za naše klijente. Imamo sve više depozita i stranke očito u nas imaju povjerenje, kazao je Stefan Vavti, direktor Unicredita Slovenija, koja u Sloveniji vrijedi za banku srednje veličine, ali posluje uspješno.
Za razliku od matične banke u Italiji koja je u tijeku dokapitalizacije zbog loših kreditnih plasmana, UniCredit Slovenija ima dovoljno kapitala, ali se susreće s problemom pada prihoda.
"U Sloveniji je naš koeficijent kapitala vrlo visok, 16,52 posto, a to je signal sigurnosti za naše klijente. Imamo sve više depozita i stranke očito u nas imaju povjerenje", kazao je u razgovoru za ljubljansko "Delo" od petka Stefan Vavti, direktor Unicredita Slovenija, koja u Sloveniji vrijedi za banku srednje veličine, ali posluje uspješno.
Banka je u prvih šest mjeseci imala bilancu od 2,56 milijarde eura, a prema istom je lanjskom razdoblju dobit udvostručila na 11,5 milijuna eura, ali se susreće s padom prihoda.
Najveći problem u bankarstvu u Sloveniji, ne samo za Unicredito, predstavlja pad prihoda jer je kreditna aktivnost zbog male potražnje vrlo mala, pa banka čak ima više depozita nego potraživanja na strani odobrenih kredita, tvrdi Vavti.
"U Sloveniji je došlo do konsolidacije bankarskog sektora pa se je ponuda smanjila, ali taj pad nije toliki koliko je opala potražnja za kreditima, jer investicija i potrošnje nema, osim u izvozu", kaže Vavti, te dodaje da će se broj banaka po njegovu mišljenju u Sloveniji i dalje smanjivati, zbog manje potražnje i digitalizacije u bankarstvu, te da su banke okrenute traženju novog poslovnog modela koji još nije definiran.
"Kumulativni rezultati u slovenskom bankarstvu su dobri, ali uglavnom zbog nižih rezervacija i snižavanja troškova koje moramo prilagođavati prihodima. Troškovi banaka jako su porasli zbog regulative, a srednje velike banke se s troškovima jedva nose", kazao je Vavti, koji se tuži na povijesno niske kamate na kredite banaka te činjenicu da se poduzeća i privatni klijentii i nakon završetka akutnog dijela financijske krize i dalje ponašaju konzervativno iako se je gospodarstvo već donekle konsolidiralo.